Magacionerova transcedentnost

Magacini su uvek i svuda bili neophodnost za svako trgovačko društvo. Naravno, kako je vreme prolazilo, magacini i evidencije vezane za njih su postajali sve sofisticiraniji.

U ovo smo se uverili i prilikom posete Hamburgu na našem ovogodišnjem teambuilding-u. Razgledajući Hamburg, i u više navrata ga poredeći sa Venecijom, uživali smo u gradu i lepoti mostova. U šetnji smo došli i do mosta Brooksbrücke. Sa njega se pruža pogled prema delu grada koji je veoma karakterističan i zove se Speicherstadt. Čitav ovaj deo čine visoke crvene zgrade koje su u 19. veku imale svrhu magacina za odlaganje i čuvanje robe sa brodova.

Nemci su se zaista potrudili da zadrže izgled ovih zgrada, a kada su radili modernizaciju, sve to je odrađeno na način da ne postoje velika odstupanja, te je zadržan osećaj harmonične celine.

Speicherstadt u Hamburgu najveći je istorijski skladišni kompleks na svetu. Pokriva područje između Baumwall-a i Oberhafen-a. Zgrade se od 1991. godine nalaze na Uneskovoj listi svetske baštine, a od 5. jula 2015. godine pod zaštitom UNESCO-a. Ova četvrt je izgrađena između 1883. i 1927. južno od starog grada na nekadašnjim ostrvima Elbe i stambenim područjima Kehrwieder i Wandrahm kao deo slobodne luke u Hamburgu.

Skladišta u neogotičkom stilu arhitekture podignuta su na hiljadama hrastovih šipova i svako ima vezu sa vodom (kanalom) s jedne strane i sa ulicom s druge strane. Različita roba, a pre svega, kafa, čaj i začini skladišteni su na pet spratova jedan iznad drugog, a roba je podizana i spuštana putem zasebnog vitla postavljenog na skladištu.

Proces skladištenja su vodili lokalni ljudi za uvoznike koji nisu imali svoja skladišta. Četvrtina ljudi bila je uglavnom specijalizovana za određenu robu i imala je specifična znanja. U slučaju čaja i kafe, posebno su se degustirale uvezene sorte i pripremale mešavine. Njihovi zadaci su uključivali kontrolu kvaliteta robe i slanje uzoraka.

Danas je površina Speicherstadta oko 630.000 kvadratnih metara i, pored brojnih trgovaca tepisima i agencija, smešteni su različiti muzeji poput Muzeja Speicherstadt, Carinskog muzeja i Muzeja začina. Ovde je od 2000. godine smeštena i najveća maketa železnice na svetu – Miniatur Wunderland.

Kao i skladištarima tada, i nama su danas neophodne kvalitetne magacinske evidencije. Magacinsko poslovanje najčešće predstavlja poseban modul računovodstvenog softvera. Ono obuhvata materijalnu i finansijsku evidenciju zaliha. Vođenje materijalnog knjigovodstva za pretpostavku ima postojanje potrebnih registara. To su registri artikala, mera i tarifa.

Odnos magacinske evidencije sa finansijskim računovodstvom se može prikazati na sledeći način:

Magacinska evidencija je u praksi uglavnom ustrojena na način da prepoznaje postojanje više magacina. Ona treba da poštuje principe koje nam dozvoljavaju MRS 2 -Zalihe, odnosno Odeljak 13 MSFI za MSP i naravno norme relevantnih lokalnih poreskih zakona. Kvalitetne magacinske evidencije obezbeđuju podatke o zalihama, njihovoj vrednosti, količini, porudžbinama, rezervisanim jedinicama i raspoloživom stanju službama nabavke i prodaje. Sledeći korak su podaci koje iz nje crpi funkcija kontrolinga koja na kraju perioda obezbeđuje komercijalnoj funkciji i menadžmentu kratke, jasne i korisne informacije o ostvarenim maržama na nivou artikla ili grupe artikala, dobavljača, kupca ili po nekoj drugoj relevantnoj kategoriji. Ove informacije su podloga za odlučivanje šta i od koga nabaviti i kome prodati.

Naša kompanija svojim klijentima pruža profesionalnu uslugu prilikom koncipiranja i ovog segmenta računovodstva.

Dobrodošli u Nexia Star!